Panonska jezera turistički potencijal Tuzle

Ima li nade za bh. turizam? Optimisti bi rekli da u će nekim budućim vremenima, usljed sve većeg i sve jačeg globalnog otopljenja, Bosna i Hercegovina sa svojim jezerima i rijekama postati spasonosna kota ne samo za osiromašeno domaće stanovništvo, već i za turiste željne čistog zraka i ljeta bez tropskih vrućina. Međutim, priča o bh. vodama nije ni izbiliza tako idilična, piše Depo portal.

– U Bosni i Hercegovini, kao i svugdje, postoje dvije vrste jezera – prirodna i vještačka. Međutim ni jedna ni druga nisu pogodna za kupanje. Da bi neko jezero bilo pogodno za kupanje, potrebno je da ima izgrađeno kupalište sa svom potrebnom infrastrukturom koja uključuje toalete, tuševe, a potrebno je i da zadovoljava sanitarne i sigurnosne norme – kaže na početku svoje priče o bh. jezerima Zoran Bibanović, ekspert za pitanja turizma i očuvanje prirodnih ljepota BiH.

Bibanović kaže da nijedno vještačko jezero u BiH, osim Panonskog koje ima status kupališta, nije napravljeno sa primarnim ciljem da služi kao kupalište. Većinom je riječ o akumulacionim jezerima koja su nastala u industrijske svrhe. Naprimjer, Jablaničko jezero je napravljeno zbog hidrocentrale, dok Modračko služi lukavačkoj i tuzlanskoj industriji… Samim tim ta jezera su izuzetno zagađena i ni u kom slučaju nisu pogodna za kupanje, piše Depo portal.

No, najveći problem naših jezera, prirodnih i vještačkih, je neregulisana kanalizacija koja se u njih nekontrolisano ispušta. – Uzmimo primjer Prokoškog jezera koje je zakonom zaštićeno, ali to nije spriječilo ilegalnu izgradnju velikog broja vikendica koje su se ‘načičkale’ na okolnim brdima, a otpadne vode iz njih ispuštaju se u jezero. Naravno, to je narušilo prirodni ekosistem, i sad imamo šikare koje rastu iz jezera, endemska vrsta triton gotovo je izumro, a samo jezero se polako zatrpava – pojašnjava Bibanović.

Dakle, u kojim se jezerima bh. građani mogu i smiju kupati?! U saradnji sa sagovornikom, Depo portal donosi kratki pregled najvećih bh. jezera u kojima je kupanje (ne)preporučljivo.

Jablaničko jezero

Vještačko akumulaciono jezero na Neretvi. Prostire se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17. Površina jezera iznosi 13 km kvadratnih, s najvećom dubinom od 70 m. Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 km. Površina jezera je 1440 ha, a najveća dubina 80 metara. Ovo jezero često presuši, ali i kad ima vode u njemu, kupanje i nije baš najbolja ideja.

Bibanović: Kupati se u Jablaničkom jezeru je ludost! Šta mislite gdje ide sva kanalizacija iz Konjica, Buturović Polja i ostalih okolnih mjesta?! Upravo u to jezero! S druge strane, ovo jezero je napravljeno u sklopu hidrocentrale, jako je duboko i postoje mehanizmi koji uvlače vodu u generatore, tako da je izuzetno opasno i pomisliti na kupanje u ovom jezeru.

Jezero Modrac

Vještačko jezero u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kod mjesta Perućac, općina Bajina Bašta, Srbija. Nastalo pregrađivanjem toka Drine, za potrebe hidroelektrane “Bajina Bašta”. Akumulacija je dugačka 54 km i prostire se kroz kanjon do Višegrada. Širina kanjona varira od 100 m do 1100 m. Maksimalna dubina jezera prelazi 80 m. Obala i veći dio dna su kameniti. Obala je strma, tako da, na par metara od obale, dubina dostiže između tri i osam metara, zavisno od vodostaja. Sredina jezera je granica između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Bibanović: Voda u ovom jezeru je poprilično hladna, pa sezona „kupanja” traje samo dva mjeseca. Međutim, ko bi se želio kupati u jezeru po čijoj površini pluta bezbroj plastičnih boca i koje je pretvoreno bukvalno u deponiju smeća, na čijem se dnu vjerovatno nalaze leševi nestalih žrtava proteklog rata u BiH?!

Prokoško jezero

Ledenjačko jezero u Hercegovini. Leži u podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini od 397 m. Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije. Jedno je od rijetkih prirodnih jezera koje se nalazi na prihvatljivoj nadmorskoj visini, tako da nije prehladno za kupanje. Boračko jezero omiljena je destinacija za izlete brojnih Sarajlija, Konjičana i Mostaraca. Oko jezera izgrađeni su hoteli, pansioni i drugi ugostiteljski objekti, mada još uvijek nema govora o planskoj gradnji.

Bibanović: Boračko jezereo je jedino prirodno jezero koje je donekle prihvatljivo za kupanje. Voda još uvijek nije toliko zagađena, mada se tokom ljeta poprilično „zamuti”. Znate, nije predviđeno da se zajedno na istom mjestu kupaju čovjek, pas, da se pere auto… Boračko jezero donekle se uspijeva pročistiti samo tokom zime, međutim, ako se nastavi kao do sad, i ono će završiti neslavno.

Panonska jezera

Nekada je to bilo samo jedno jezero na površini od oko 12.000 m2 i u obliku stopala sa dubinom koja seže do 1,7 m. Zahvaljujući salinitetu vode koji se postiže ubacivanjem slanice od ispiranja slanih rudnika, istovjetnom vodi Jadranskog mora, ovo jezero predstavlja jedinstven primjer slanog jezera na Balkanu i u cijeloj Evropi. Danas su u Tuzli izgrađena još dva, pa ovaj kompleks jezera uistinu predstavlja ne samo gradsku atrakciju, već i turistički potencijal ovog grada.

Jezera imaju ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Voda u jezerima neprestano kruži, a zapreminu jezera prečišćava savremeno postrojenje uz pomoć pješčanih filtera i hemijskih supstanci. Na podlogu jezera su, zbog specifičnosti terena, postavljene posebne polietilenske plohe, te zajedno sa svim potrebnim instalacijama prekrivene 50 centimetarskim slojem šljunka, koji plažama daju izgled plaža kakve uobičajeno susrećemo na Makarskoj rivijeri.

Bibanović: Ovo je jedini pozitivan primjer u BiH. Panonsko jezero napravljeno je prvenstveno s ciljem da bude kupalište, a tome u prilog govori i infrastruktura izgrađenja oko njega, kao i savremeni način prečišćavanja vode. Jedino od jezera na kojem vam je zagarantovana bezbjednost tokom kupanja. Drugim riječima, ovo su jedina jezera koja nisu prepuštena prirodi samoj, već sistemskoj i kontinuirnoj laboratorijskoj kontroli vode, što je i najveći nedostatak prirodnih resursa.

Plivska jezera

Plivska jezera u koja spadaju Veliko i Malo jezero, nastala su na rijeci Plivi, lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu. Jezera su smještena u riječnoj dolini Plive, izmedju Jajca i naselja Jezero. Veliko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 metra. Dugačko je oko 3,3 kilometra, sa prosječnom širinom od oko 400 metara, a maksimalnom od oko 700 metara. Najveća dubina jezera je oko 36 metara. Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tok, nizvodno od naselja Jezero, a završava u naselju Zaskoplje. Malo jezero počinje u pomenutom naselju Zaskoplje, i dugačko je oko 950 metara.Prosječna širina mu je oko 220 metara, a maksimalna iznosi oko 430 metara. Maksimalna dubina jezera je oko 24 metra.

Bibanović: Opet ponavljam – tamo gdje nema kupališta, kupanje iz nekog razloga nije sigurno. Ova jezera su relativno čista, ali samo kupanje se ne preporučuje. Sjetite se slučaja od prije dvije godine kad se dječak utopio u Malom jezeru jer su ga povukle struje u generator. To su strašno opasne stvari. Sigurnost kupača uvijek mora biti na prvom mjestu.

* sa zahvalnošću preuzeto sa www.tip.ba